Imam 35 godina, rođena sam u Zadru, u Hrvatskoj, gde i danas živim. U srećnom sam braku i majka sam trogodišnje devojčice. Po zanimanju sam trgovac. Kao mala sam bila živahno dijete koje je imalo malo više kilograma, izraženih oko guze i u predjelu trbuha. U školi su me dijeca zadirkivala, nazivala su me debelom, zbog čega sam se osjećala odbačeno. Sa 13 godina su mi se pojavili prvi znaci depresije. Nigdje nisam izlazila, događalo se da po 15 dana sjedim kući, ležim i plačem. Kao da je nestalo sve što me je do tada veselilo. Preko noći bi me to letargično stanje napustilo i govorila bih sebi kako krećem sve ispočetka. To se ponavljalo jednom, do dva puta godišnje, u zavisnosti od mojih porodičnih okolnosti. Sa 15 godina sam počela da pijem jabučni ocat u cilju mršavljenja.

EMOTIVNA ISKUŠENJA I GOJENJE

Sa nepunih 18 godina sam se zaljubila u momka, pomorca, koji je bio deset godina stariji od mene. Sa njim sam se zabavljala sedam godina, tokom kojih mi je on uvijek naglašavao da pazim koliko jedem jer sam debela. Ja sam to ćutke slušala jer sam oduvijek patila od nedostatka samopouzdanja. Taj momak mi je zadao bolan udarac, prevario me je i ostavio, zbog čega sam jako patila, do te mjere da sam htjela skončati život. U to vrijeme sam imala 80 kilograma, na visinu od 174 cm. Moja depresija se, nažalost, razvila u bipolarni poremjećaj, a ustanovljen mi je i totalni hormonalni disbalans. Hospitalizovana sam i počela sam da pijem jako puno lekova. Pojačan apetit me je doveo do težine od 90 kilograma. Kako je moja dijagnoza povezana sa emocijana, nakon zaljubljivanja u svog sadašnjeg supruga, sa raspoloženjem sam otišla u drugu, takođe nezdravu krajnost. Bili smo zajedno tek mesec dana, kada sam morala da odem u bolnicu. Pozdravila sam ga riječima: ako ti mene zaboraviš, ja tebe neću nikad. Te riječi su mu se urezale u srce i odlučio je biti uz mene. I on je, od svoje dvadesete godine muku mučio s viškom kilograma, kada smo se upoznali imao je 180 kg, a danas ima ispod 160 kg.

TRUDNOĆA I POROĐAJ

Nakon sedam mjeseci hodanja smo se odlučili na brak. Ja sam tada dogurala do 104 kg. Iako sam imala jaku želju za potomstvom, prvih godinu dana nikako nisam mogla zatrudnik. Liječnik mi je savjetovao da smršavim. Uprkos tome što sam zadržala težinu, ja sam, sa 98 kilograma, ostala u drugom stanju. Na dan poroda sam težila 110 kilograma, i to je bila moja maksimalna težina. Beba je težila 4.100 kg. U petom mjesecu trudnoće mi je ustanovljen gestacijski dijabet, zbog čega sam morala jako da pazim šta i koliko jedem. Puno sam se kretala, što me je spasilo, jer nisam dobila mnogo na kilaži. Nakon poroda sam uspijela smršati na 97 kg.

IMALA SAM 102 KILOGRAMA

Tokom negovanja svoje bebe, budila bih se oko 2 h ili 3 h ujutru, i tada sam išla jesti. Fino bih se najela i odlazila u krevet. Taj čin me je najviši ugojio. Sa 98 kilograma vratila sam se na 102 kg. Tada sam počela da osjećam bolove u nogama, posebno kada sam u čučnju, ili kada bih dugo stajala. U to vreme sam nosila kofekcijski broj 48, bilo mi je veoma teško što sam odjeću mogla da kupim samo u trgovinama određenim za XXL osobe. Na jednom druženju me je prijateljica upitala zašto se ne uključim na Facebooku u grupu za dijetu bez ugljikohidrata. Rekla mi je da, držeći tu dijetu, ljudi skidaju po 15, 20, 30 kilograma. Meni je to djelovalo nestvarno, nemoguće, a njihove objavljene fotografije kao fotomontaža. Mnogo puta sam se zapitala da li ću ikada moći da skinem bar 5 kg, kako bih bila lakša od 100. Sebi sam govorila kako ću smršavit jedino kada me ne bude, odnosno kada umrem. Onda sam krenula u proučavanje prehrane i procijenila da je to za mene preteško. Ishrana bez tjestetnine, riže, mlijeka, voća, grickalica… Salate ne volim, nisam neki ljubitelj mesa… Kako ću ja to?!

POČETAK DIJETE

Na samom početku dijete sam aktivirala aplikaciju za brojanje koraka, u kojoj osvajaš nivoe što se više krećeš, što je meni bilo jako interesantno i motivirajuće. Dok je moja ćerka bila manja, znala bih je nakon ručka sjesti u kolica, kako bi zaspala, i onda bih sa njom prelazila dnevno i po 10 kilometara. Prvih mjesec dana nisam puno izgubila, svega 3 kilograma, i onda je to stalo. Ipak, nisam gubila motivaciju, govorila sam sebi da se ne opterećujem. Sanjala sam o tome da dođem na 89,9 kg, to sam vidjela kao neku psihološku granicu. Došla sam do te kilaže kroz par mjeseci, jer mi nije bio cilj da u što kraćem roku skinem kilograme, već da mršavim malo, po malo. Zdravo i bez šokiranja organizma. Imam dojam da se neki pojedinci natječu koliko kilograma će skinut za što manje vrimena, što je kobna greška koja može da ugrozi zdravlje i napravi jo-jo efekat.

DOŠLA SAM NA TEŽINU OD 74 KILOGRAMA

Dijetu sam započela u siječnju 2020. god, a završila sam sa dijetom u septembu, 2021. godine. Tada sam došla na 74 kg. Na početku sam, umesto obične tjestenine, riže, dvopeka, brašna, konzumirala sve integralno, ali u manjim količinama. Jedino što sam stvarno izbjegavala, koliko god sam mogla, je rafinirani šećer. Kako jako volim jesti sir i mliječne proizvode, kravlje mlijeko sam zamijenila kozjim. Primjer mog jelovnika: za doručak sam jela kozije mlijeko sa zobenim pahuljicama od punog zrna, pa i one bez šećera, u koje bih dodavala lan ili chia semenke. Natašte bih znala popiti svježe cjeđeni sok od grejpa sa svježe mljevenim crnim paprom, koji je dobar za topljenje masti. Muž nam je kupio odlican hladno prešani sokovnik i nutribulet. On je, inače, zbog svoje pretilosti godinama istraživao kako na što prirodniji način skinuti masne naslage, bez posljedica po zdravlje. Pekarske proizvode ujutru treba izbjegavati, a dati organizmu one nutritivne vrijednosti, od kojih se obnavljaju ćelije (minerali, vitamini…). Ja sam uzimala super elemente (jod, omegu, vitamin C, magnezij, cink, kalcij, bakar), pila sam svježe sokove od cikle, celera (list), mrkve, jabuke, đumbira, limete. Ostatak dana bih se hranila što prirodnije. Baza mi je bila voće, povrće, žitarice, mahunarke, jaja, suho meso, integralna tjestenina ili riža, perad i riba. Ako bi me uhvatila želja za slatkim, uzimala sam kiselo vrhnje sa medom, ili suvo voće (datule, marelice, grožđice). Pila sam jako puno vode i svakodnevno se puno kretala. Preporučujem šetnje uz more, rijeke, uglavnom u prirodi, ne samo za mršavljenje, već i za opuštanje duha i tijela.

MENJALA SAM NAVIKE

Pamtim da sam prije, u trenucima dosade, imala potrebe za slatkim, ali sada uviđam da mi je tijelo u biti žedno. Zato sam razvila naviku da, kada osetim krizu, popijem nekoliko čaša vode. Pre sam, gotovo poput narkomana, imala potrebe za odrijeđenom vrstom hrane, jer se mozak na to navikao. Takođe mi je puno pomogla fizička aktivnost, kao i to da radim ono što me veseli, kako ne bih mislila na glad ili jela ono što nije dozvoljeno.

NAJDRAŽA VAGA MI JE ODEĆA

U jednoj godini sam skinula 18 kg, a ukupno oko 30. U samom početku su kilogrami mirovali, ali sam gubila centimetre. Vagala sam se svakih 4, 5 dana, ali sam najbolje rezultate primjećivala na odjeći. Mislila sam da u nečemu griješim, jer kilogrami, uz pravilnu ishranu i pješačenje, nisu išli dolje. Kasnije se ta dinamika mršavljenja promijenila. Presudno je biti istrajan. Sa dijetom sam završila u septembru prošle godine, tada sam došla na 74 kilograma. Najbitnije je ne biti opterećen s tim procesom, ni sa onim što će vaga da pokaže, jer tijelu treba vremena da se privikne na novi režim ishrane. Ako se preskaču obroci, na primjer, mozak to tumači kao gladovanje i daje krive informacije tjelu da skladišti hranu, u strahu da je neće ponovno dobiti.

OSEĆAM SE KAO DA IMAM KRILA

Nakon svoje transformacije se osjećam slobodno, kako fizički, tako i psihički. Kao da mi je netko sašio krila koja mi daju vjetar u leđa. Moje samopouzdanje je naraslo. Moj strah od osuda je srušen! Prije mi je jako nanosilo bol ismijavanje ljudi koji su me gledali na ružan način, u periodu u kome sam imala sto kilograma. Dešavalo se da me netko, tko bi me nakon dužeg vremena sreo, pita zašto sam se toliko udebljala, umesto da me pita kako sam. Te iste osobe šute sada, kada vide moj uspjeh. Meni je bilo jako važno kada bi netko, u procesu mršavljenja, primjetio svaki manjak kilograma i pohvalio me. Danas mi ljudi prilaze i pohvaljuju moj rezultat i pitaju me šta sam radila, pa sam se prepolovila. Uvek im odgovorim da sam se vratila na razdoblje kada sam bila potpuno mentalno stabilna, jer iz glave sve dolazi. Umesto konfekcijskog broja 48, sada nosim 40 ili 42.

PONOVO NOSIM VESELE BOJE

Prije sam nosila samo ono što sam mogla obući, a sada oblačim ono što želim, ono u čemu sam ja – ja. Uživam da obilazim trgovine i kupujem ono što mi se dopada. Dok sam bila krupna, na poslu su me kupci oslovljavali sa  „gospođo“, a sada sa  „curo“, što mi veoma laska. Nekada sam bila prinuđena da nosim tamne tonove, da se oblačim sportski i da imam vrlo ograničen izbor, a sada ponovo nosim vesele tonove, roza, ljubičastu, plavu, uz obavezan detaljčić. Kao i većina žena i ja sam imala lijepe komade ođeće koja mi je, u periodu kada sam imala najveći broj kilograma, postala mala. Tu odjeću sam čuvala za razdoblje „kada smršavim“. Punih pet godina nisam mogla da obučem robu svog omiljenog brenda, i moglo bi se reći da me je i to motiviralo da smršavim.

ZDRAVLJE JE NAJVAŽNIJE

Ne postoji čarobni štapć, niti recept, jedino postoji tipka u glavi, jer sve počinje u nama, svaka promjena dolazi iznutra. Svatkome, tko želi smršaviti, bi zdravlje trebalo da bude na prvom mestu, kao i ljubav prema sebi i porodici. Treba naći neki cilj, a motivacija će se pojaviti nakon prvih rezultata. Moj moto je: čovječe, budi sretan! I upamti da, tko druge usrećuje, sam postaje sretan!

SA 30 KILOGRAMA MANJE MENJAM SEBE I SVET OKO SEBE – Priča o mršavljenju Danijele Marašek

Leave a Reply

Your email address will not be published.

%d bloggers like this: