Pred ljudima koji teže visokim ciljevima i vrhunskim rezultatima se, iz godine u godinu, postavljaju sve veća i teža iskušenja, jer u mnogim životnim sferama ima mesta samo za najbolje. Juriša se na obaranje rekorda, na nizanje pobeda na različitim poljima, na postizanje uspeha u poslovnim oblastima. Pored ličnih napora i kvalifikacija, sve su potrebiji saveti onih, koji su već mnogo puta prošli kroz cilj kao pobednici, koji poseduju mentalnu snagu i stručno znanje. Jedan od njih je Igor Čerenšek (1983.god.) iz Zagreba, čija se profesionalna biografija odlukuje dostignućima, zahvaljujući kojima je više nego kvalifikovan da vodi, pomaže i pruža najbolju moguću podršku onima koji žele više, bolje, dalje. Igor Čerenšek je bio vrhunski sportista, plivač, učesnik najvećih međunarodnih takmičenja. Po završetku karijere je, u Americi, stekao zvanje psihologa, i to kao jedan od tri najbolja studenta u generaciji. Trenutno radi kao mentalni trener s vrhunskim sportistima, kao trener u leadership-u za vrhunske poslovne menadžere i timove, a poseduje i sertifikat trenera u poslovnom okruženju (certified business coach). Njegovi klijenti su medaljama okićeni sportisti, uspešne kompanije i pojedinci. Ima brojna zvanja i sertifikate, ali mu to ne umanjuje ambiciju da napreduje, drži seminare, objavljuje knjige i bude posvećen mentorstvu mladih stručnjaka.
Mentalna čvrstina je ono što čime se odlikuju uspešni ljudi, nezavisno od onoga čime se bave. Da li je ona urođena, ili stečena osobina?
Mentalna čvrstina je dobar izraz, iako je meni draži mentalni fitnes. Osoba koja je čvrsta ne mora biti brza, agilna, izdržljiva, a oni koji su mentalno fit imaju sve te karakteristike. S tim rečenim, mentalni fitnes je razvojan, možemo u njemu napredovati i to u određenim karakteristikama fitnesa. Primjerice, ako je čvrstoća naša vrlina (pokazujemo veliku dozu samokontrole u stresnim situacijama) ono što bi bilo dobro je razvoj mentalne izdržljivosti i pronalazak alata s kojima ćemo svoju čvrstoću zadržati i „na duže staze“. Dakle, gotovo sve sposobnosti su stečene, odnosno razvojne i to znači da ulaganje u razvoj istih ima smisla.
Svi težimo tome da budemo uspešni. Da li, za ostvarenje uspeha, postoji formula?
Dvije su stvari bitne kad pričamo o uspjehu. Kako ga definiramo i kako ga postižemo. Ako uspjeh definiramo kroz stanje uma u kojem smo najbolja verzija sebe onda je ulaganje u razvoj mentalnih (ali i drugih) sposobnosti način kako ćemo ga češće ostvarivati. Ako uspjeh definiramo kroz objektivan rezultat, onda bih rekao da uspjeh postižemo kroz velik broj kvalitetnih pokušaja. Upornost unatoč trenutnom neuspjehu, ustrajnost i učenje iz „neuspjeh “ je u tom slučaju najbolja moguća formula.
Koliko je važno imati podršku, stručnu ili prijateljsku, kada se zaputimo ka realizaciji nekog cilja?
Neizmjerno! Ne samo da je teško uspjeti bez podrške, već je nekad gotovo nemoguće. Podršku možemo pronaći u ljudima, idejama, znanju itd. Važno je biti samokritičan i prepoznati koji oblik podrške trebamo. Radite sa sportistima, sa onima koji su već savladali tajne discipline.
Šta biste poručili gojaznoj osobi, koja bi Vam se obratila za savet, po pitanju promene životnih navika?
Radi male korake, u suprotnom smjeru od dosadašnjeg, svaki dan. Kad naiđeš na sitni neuspjeh ne obaziri se, ali umjereno slavi male uspjehe. Dodao bih da je prihvaćanje sebe bitna stvar ali ne treba prihvaćati stvari koje želimo i možemo mijenjati. Prihvaćajte sebe danas, ali već sutra radite na promjeni onog što se može mijenjati.
Studirali ste u Americi, a takođe ste obišli veliki broj zemalja. Koliko je, u odnosu na druge delove sveta, na Balkanu prisutno insistiranje na fizičkom izgledu i nerazumevanje onih, koji se bore sa suvišnim kilogramima?
Važnost tjelesnog izgleda je globalni fenomen, kod nas možda nešto izraženiji od ostalih zapadnih zemalja, ali niti one nisu lišene tog inzistiranja na savršenstvu. Iz prakse mogu reći da inzistiranje nema smisla osim ako ne želite frustraciju. Težnja savršenstvu a prihvaćanje procesa i trenutnih nesavršenstava daje puno bolji rezultat.
Ako nas drugi osuđuju i ne prihvataju, koliko smo daleko od toga da volimo i prihvatimo sebe?
Ljudska je potreba biti voljen i prihvaćen, samo moramo odrediti od koga želimo to prihvaćanje. Ako sami sebe ne možemo prihvaćati i voljeti, glupo je očekivati da će to drugi učiniti za nas.
Biti motivacioni trener je sve popularnije zanimanje. Po čemu se razlikuju šarlatani od šampiona?
Motivacijski trener šarlatan priča o motivaciji, koristi floskule, ukradene priče i duge rečenice koje nitko ne razumije. Šampion se bavi kompleksnosti motivacijskog procesa na jednostavan razumljiv način. Nije mu cilj impresionirati već postići razumijevanje i promjenu kod publike. Motivacijski trener šampion ne drži samo govore već sudjeluje u procesu koji je jedinstven za svakog pojedinca i razumije da isti koncept nije primjenjiv za baš sve.
Iza vas je dugačka lista profesionalnih dostignuća. Šta smatrate svojim najvećim uspehom?
Uh…U današnjem svijetu gdje se vrijednosti, uvjerenja i stavovi svakodnevno nameću putem medija, mislim da je najveći izazov i za sada moje najveće postignuće to što sam ostao dosljedan svojim vrijednostima bez obzira na promjene koje se događaju oko nas. Pretpostavka je da se osoba, Vašeg profila, neprekidno usavršava i širi opseg delatnosti. Poverite nam svoje predstojeće izazove i planove. Planova je puno, jedan od njih je do kraja godine izdati još 3 knjige, a u narednim godinama posvetiti se stvaranju novih ideja za opće dobro i mentorstvu mladih stručnjaka koji se žele baviti poslom koji je sličan mojem.