ISHRANA NAKON PRAZNIČNIH TRPEZA – Intervju sa Anom Vidlanović, nutricionistom-dijetetičarem

Bogate praznične trpeze predstavljaju veliko iskušenje za sve, a posebno za ljude koji imaju poremećaje ishrane, koji ne uspevaju da odole ukusnoj i kaloričnoj hrani. Nakon učestalih gurmanskih užitaka, svi se neminovno suočavamo sa suvišnim kilogramima, tromošću, nagomilanim toksinima u telu, koliko i sa osećanjem krivice. Veliki je broj onih koji se, po isteku prvog kalendarskog meseca, upuštaju u držanje dijeta, kako bi sanirali posledice preterivanja u jelu i piću. Ana Vidlanović, nutricionista-dijetetičar, otkriva kako da se vratimo zdravim navikama, koliko je važno biti fizički aktivan, i daje recepte za sokove i smutije, koji su idealni za svakodnevnu detoksikaciju.

Sa kakvim posledicama se naša tela suočavaju, nakon dužeg perioda preteranog konzumiranja hrane i piće?

– Preterana dugotrajna konzumacija visoko kaloričnih namirnica kao i nekvalitetnih namirnica, ima ili može imati za posledicu nastanak i razvoj određenih hronično nezaraznih oboljenja, kao što su gojaznost (E66), dijabetes melitus tip 2, pojava insulinske rezinstencije, razvoj kardiovaskularnih oboljenja, pojava hiperlipidemiija odnosno povišenih vrednosti holesterola i triglicerida u krvi, povišen krvni pritisak, smanjena pokretljivost i samim tim tegobe lokomotornog sistema, opterećivanje zglobova, kičmenog stuba, onda poremećaj digestivnog sistema, loša apsorpcija nutrijenata vitalnih za normalnu funkciju organizma, smanjenja ili poremećena produkcija enzima i druge. Takođe, mozemo poremetiti i metaboličke reakcije u našem organizmu na biohemijskom nivou.

Kako da vratimo telo u balans, nakon prekomernog unosa kalorične hrane bogate masnoćama?

– Prva preporuka je ne dovesti sebe u takvo stanje, primenom principa zdravog stila života, što podrazumena dobro izbalansiranu ishranu, dobar odabir namirnica, njihovu kombinaciju u obrocima, kao i redovnu fizičku aktivnost. Dakle, prisvojiti određene preporuke zdravih stilova života o kojima se možete posavetovati sa najbližim nutricionistima kao i trenerima. Pravilnom i raznovrsnom ishranom možemo pomoći da se naše telo vrati u balans, da se oslobodi svih otrova koji su se nakupljali, da očistimo krv i krvne sudove od prekomernog unosa hrane bogatom masnoćama, lošeg kombinovanja namirnica, nepravilne termičke obrade hrane, kao i od posledica svog onog alkohola a takođe i duvanskog dima. Samim tim, gubićemo i višak kilograma, koji nam ničemu dobrom ne služe, a mogu samo dodatno ugroziti našu aktivnost, produktivnost, dati nam samo još jedan razlog da se stresiramo, a imamo briga već i previše. Sve će se to videti i na našoj koži, povratićemo svežinu i eleastičnost.

Da li i fizička aktivnost doprinosi tome da se izbaci ono što nam se taložilo u telima?

– Fizička aktivnost je nedeljiv pojam koji ide uz pravilnu ishranu, kaže se da je ona 20%, a ishrana 80%, i da je nemoguće doći do željenih ciljeva ako primenjujemo samo jedno bez drugog. Masne naslage se najbolje tope uz pravilnu ishranu, kontrolisane obroke, kao i stalno svakodnevno kretanje, šetanje uz preporuku za minimum tri puta nedeljno bavljenjem određenim konkretnim fizičkim aktivnostima, koje nas više ubacuju u aerobnu zonu gde je povećana potrošnja masti. Uz savršen režim pravilne ishrane, i najbolju motivaciju koja postoji, ništa nećemo postići ako se ne aktiviramo i fizički. Fizičkom aktivnošću mi podižemo hormon sreće, kao i znojenjem, štitimo našu psihu od svakodnevnog stresa, poboljšavamo san, poboljšavamo cirkulaciju, pomažemo da nam organi stoje normalno u organizmu, da dobro rade, da imamo normalno varenje, brže eliminišemo štetne materije iz organizma. Važno je da osoba bude sita pre treninga, ali da je obrok od prostijih ugljenih hidrata, da se lako vari, a da daje sitost i energiju. Bitno je da osoba ima tri glavna obroka i dve užine, a pred trening može da pojede neko voće koje će mu dati dovoljno potrebne energije. Posle treninga se preporučuju proteinski obroci ili složeni ugljeni hidrati – sa nižim glikemijskim indeksom uz dosta svežeg povrća. Preporučuju se i blendirani sokovi od više vrsta voća i povrća kako bi povratili elektrolite i tečnost. Važan je unos tečnosti pre, za vreme i posle fizičke aktivnosti.

Za pretpostaviti je da će se mnogi, nakon prazničnih prejedanja, odlučiti za preterano restriktivan režim ishrane. Šta biste njima poručili?

– Ne ići nikada iz krajnosti u krajnost. Često je to samo kontradiktoran stav osoba koje se godinama bore sa viškom kilograma, i još brže vraćaju na loše navike. Umerenost na prvom mestu, uobročenost, disciplina koja lagano uđe u svakodnevu rutinu. Restriktivan režim je uvek nepovoljan, i zapravo je striktan samo preko dana, dok uveče klijenti priznaju da ih stigne glad i da tada ne znaju da se kontrolišu. Ovim se remeti i produkcija neophodnih enzima za dobro varenje. Dakle, ne bih preporučila ovaj režim.

Da li se Vama, uprkos svim znanjima kojima raspolažete, dogodi da jedete više nego što je potrebno? Koja vrsta hrane Vam predstavlja slabost?

– Trudim se da svojim primerom ne poništavam ono što preporučujem svojim klijentima, ako zgrešim, to je najčešće zbog čokolade, ali kompenzujem fizičkom aktivnošću. Najčešće je to na slavljima gde sebe možemo svi iskontrolisati svakako količinski, a time ne uvrediti domaćine, prijatelje i porodicu.

Predložite nam recepte za jela (ili smutije), zahvaljujući kojima bismo mogli da pospešimo detoksikaciju organizma?

– Normalan i zdrav organizam mora izbaciti sve one štetne toksine kao i sve produkte metabolizma iz sistema preko našeg digestivnog trakta, preko bubrega, a vredna jetra im u tome pomaže. Najviše trpi naše debelo crevo ako ne unosimo dovoljno vode i biljnih vlakana, jer ono najviše trpi uticaj pesticida iz hrane, i to lokalno. Stres se lakše podnosi kada unosimo sveže voće i povrće, smutiji, frapei, ceđeni sokovi će posebno doprineti u našoj detoksikaciji i imaju ključnu ulogu. Preporučujem neke sokove i smutije koji su idealni za svakodnevnu detoksikaciju, a na vama je da primenite i sve ostale preporuke koje će postati deo svakodnevne rutine.

Zeleni detox sok
1 jabuka
1 limun (limeta)
5 – 6 štapića celera
1 krastavac
Pola šake peršuna
Pola šake spanaća ili blitve
Sve sastojke staviti u blender, blendirati do ujednačenosti, i poslužiti sveže.

Creveni detox sok
1 jabuka
1 šargarepa
1 glavica cvekle
Sve sastojke staviti u blender, blendirati do ujednačenosti, i poslužiti sveže.

Detox sok
2 šolje bademovog mleka
1 banana
1 pomorandža
Šolja svežih malina – ili do sezone zamrznutih
3 šake spanaća
2 kk meda
Sve sastojke staviti u blender, blendirati do ujednačenosti, i poslužiti sveže.

Detox voda za svaki dan
U litar i po vode dodati :
2 limuna
15 listova sveže nane
1 sk usitnjenog oljuštenog đumbira
Ostaviti da prenoći u frižideru.

Antistres smuti

2 zelene jabuke
¼ krastavca
¼ limuna
½ korena đumbira
2 šolje spanaća
Sve sastojke blendirati i poslužiti sveže.

Ana Vidlanović, nutricionista-dijetetičar
Tagged on:         

Leave a Reply

Your email address will not be published.

%d bloggers like this: